Poslovice i izreke ikavske kajkavštine

RAZLOZI I UZROCI, POSLJEDICE I CILJEVI

Dobar zgovor zlata vridi.
Koga ni, bez jenga se more.
Slipac slipca pela.
Vrana vrani oči ne kluje.
Zdiže nos do neba.
Se ima dost putra na glavi.
Puno bab, kilavo dite.
Se kaj je preveč, ni s kruhum ni dobro.
Kaj je preveč, preveč je.
Da je i s cukrum, ni dobro.
Ni triba se dat na veliki zvon.
Kuliko pinez, tuliko muzike.
Kak si prestreš, tak buš i spau.
Či po kmici hodiš, kmica te poji.
Kaj si do nadrobi, to si naj i poji.
Do ne išče, ta ni ne najde.
Kak si posijau, tak buš žeu.
Kado čeka, dočeka.
Došla mica na kolica.
Di bole, tam dule.
Se se more, kaj se hoče.
Do hoče, ta i more.
Če h zrak pluneš, na se pluneš.
Kado nima h glavi, ima h nogam.
Če se jemput opečeš, unda na mrzlo pušeš.
Saka se škola plača.
Z rešetum ni moč vodu zagrabit.
Do popiva, zlo ne misli.
Kado se h petak fejst smije, h nedilu se plače.
Kaj si h triznosti misliš, h pijanosti povidaš.
Širom oči otpri, a gubac zapri.
Tu strahotu gda vidiš, tri dana h kriš glediš.
Zabadavo gluhumu prodiku držat.
Čez jedno vuho nutra, čez drugo van.
Pregledali su mu čez prste.
H kaunoj se vodi ribe najlakše hloviju.
Bez dokončka h lov, bez zviri domom.
Če se z ogjum mutiš, lahko se i opečeš.
Kam je visiu, tam je i opau.
I s malum sekirum moreš zrušit veliko drivo.
Pravomu tatu nigdar nisu vrata zaklejena.
Ni dobro kat je nož obrjen za gor; tak si vrak parkle brusi.
I prasica je imala posije na najži, pak je krepala ot glada.
I pes je imau kost na najži, pak je krepau ot glada.
Pazi kaj dilaš, za srap se buš pomogo.
Rajši bi ga tri put zgubiu, nek jemput našo.
Kam ta stane, tu trava ne raste.
Oče i koza stati.

LJUDSKI ROD

Čovik se vuči dok je žif i nazadje hmre bedast. Si ljudi se znaju. Naj smo kakvi smo, samo naj smo svoji. Si smu pot

MARLJIVOST I LIJENOST

Da ti ruke dilaju kak jezik, se bi več bilo zbavleno. Kaj dilaš, sebi dilaš. Kak si posijau, tak buš i žeu, kak buš dilau,

DOM

Saki je gazda h svojoj hiži. Saki je kokot jak na svojemu dvorišču. Skrij svoj hižni drek, kaj ga i mačka zakopa.   Sigdi je

GOSPODA

Ni dobro z gosponum čirišje jist. Lahko je gosponu h žepu figu kazat. Saki je gospon pot svojum kapum. Či buju si gospoda, kado bu

MLADOST I STAROST

Stari ljudi i mala deca. Pitala bu starost di je bila mladost. Kak ti poštivaš svoje starije, tak buju tebe tvoji mlajši. Ne moreš staru